Schulz na Socijalno-ekološkom Forumu u Skoplju: “EU mora shvatiti da su i zemlje zapadnog Balkana dio Europe i to se mora odraziti I na njihovo učešće u strategijama”

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Print

Implikacije aktualne energetske krize u zemljama zapadnog Balkana i širem susjedstvu te kako ih prevazići bili su fokus prvog panela Socio-ekološkog Foruma koji se danas održava u Skoplju. Visoko-rangirani predstavnici iz regiona i Europe na uvodnom panelu “Socijalno pravedna transformacija za energetski samoodrživu Europu” otvorili su pitanja o utjecaju političkih odluka na omogućavanje socijalno pravedne energetske transformacije.

Predsjednik Fondacije Friedrich Ebert I bivši predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, premijer Kosova Albin Kurti, bivša ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde, profesorica sa Univerziteta u Skoplju “Kiril i Metodij” Hristina Spasovska, te generalni sekretar Socijalističke partije Albanije Damijan Gjiknuri razgovarali su o bližoj suradnji između europskih progresivnih lidera, s ciljem jačanja sigurnosti, održivosti ekonomije i prevazilaženja nedostataka fosilnih goriva u jugoistočnoj Europi.

U kontekstu tog razgovora, Martin Schulz istaknuo je važnost i hitnu potrebu društvene i ekološke transformacije zemalja regije, ističući mogućnosti koje nudi bliža suradnja s europskim institucijama u provedbi politika zaštite okoliša i kako bi se što učinkovitije prevladali izazovi u kontekstu zelene agende. Schulz: “Potrebna su globalna rješenja, a istovremeno smo svjedoci da su strukture i institucije koje su nam potrebne za postizanje globalnih rješenja oslabljene. Potrebna je međunarodna suradnja, posebice uloga UN-a koja je ugrožena. Naročito je teško doći do obavezujućih zaključaka svjetskih aktera. Vijeće sigurnosti UN-a je u apsurdnoj situaciji, obzirom da država koja uzrokuje probleme, može blokirati odluke kao što je to slučaj s Rusijom koja krši međunarodna pravila.“ Schulz smatra da je to uzročnik okretanja država nacionalnim rješenjima koja vode u heterogenu situaciju. „Moramo politički uložiti sve što je potrebno u ovu socijalno-ekološku transformaciju, moramo reći građanima da će biti promjena posebno zbog rata u Ukrajini, koji direktno utječe na rast cijena energenata i hrane, zato nam trebaju dugoročne strategije, ako se želimo nositi s ovim problemima.

Bivši predsjednik Europskog parlamenta sa Foruma je poslao snažnu poruku Europskoj uniji: „EU mora shvatiti da Europa nisu samo članice EU, Europa su i Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje zapadnog Balkana, za koje se nadam da će ubuduće biti članice EU.“ Svi oni moraju biti uključeni u strategije EU, koja ima financijska sredstva koja treba izdvojiti, posebno u korist zemalja pogođenih ovom ekonomsko-energetskom krizom.“ Istaknuo je kako ne smiju postojati dvostruki standardi: „Obzirom da sam u Sjevernoj Makedoniji, mogu glasno reći da je ispunila sve uvjete, pogotovo imajući u vidu potpisivanje Prespanskog sporazuma, koji je omogućio povlačenje veta Grčke za početak pregovora s EU, ali onda se desio veto Francuske i to se ne smije ponoviti.“

Premijer Sjeverne Makedonije, Dimitar Kovačevski pozdravio je priliku za razgovor o ovoj ključnoj temi, ne samo u regiji i Europi, već i na globalnom nivou. Osvrćući se na izazove socio-ekološke tranzicije, istaknuo je da je najveći okidač neravnoteže na tržištu električne energije bila ruska agresija na Ukrajinu, što je dovelo do nestačice, posebno plina, i što se odrazilo na cijenu električne energije. „Ono što treba zastupati jesu 3 principa: suradnja, ulaganje i solidarnost. U kriznim vremenima uvijek je dobro ulagati i to iskoristiti u transformaciji.“ Osvrnuo se i na suradnju EU sa zemljama zapadnog Balkana, kroz zajedničko tržište i paket pomoći koji je bio namijenjen zemljama regiona, što smatra dobrim primjerom suradnje.

Kosovski premijer, Albin Kurti, govorio je o prevladavanju složenih problema koje zahtijeva izgradnju snažnih saveza i otpornijih društava u Europi i šire. „Energetsku krizu možemo prevladati samo ako tražimo regionalna rješenja, a ne da svaka država bude za sebe. Vlada Kosova postavlja nove temelje za budući energetski sektor kako bi osigurala čistu energiju, sistem koji će omogućiti društveno-pravednu tranziciju. Radimo na integraciji tržišta, a za nas je posebno važna integracija s albanskim energetskim tržištem.“ Kurti je pojasnio da su sve zemlje u procesu energetske tranzicije i transformacije, i da trebaju osigurati pravednu transformaciju, a za Kosovo je naglasio da posebno brine za radnike na termoelektranama na ugalj, i da nitko ne smije biti prepušten samome sebi. Kurti: „U osnovi, svaka politika treba biti usmjerena na socijalnu pravdu, trebamo imati energetsku politiku koja će osigurati energiju koju građani mogu priuštiti te njihovo aktivno učešće na energetskom tržištu. U bliskoj budućnosti planiramo ugraditi solarne panele, efikasne sisteme grijanja u domaćinstvima koji se temelje na solarnoj energiji. Treba povećati ulaganja u energetski efikasna domaćinstva.

Bivša ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde istaknula je socijalnu koheziju kao ključnu komponentu u stvaranju društvenog okvira koji će osigurati inkluzivnost u društivma u kojima ekonomsko-energetska kriza najviše pogađa socijalno ranjive grupe. Istaknula je kako interes za pitanja okoliša i sigurnosti raste sve više. „Društveni razvoj mora biti glavna komponenta u tom procesu. Potrebna je potpuna transformacija naših društava posebice u jugoistočnoj Europi, gdje je izazov još veći. Do 40% stanovništva u tim zemljama ne može zagrijavati svoje domove. Klimatska tranzicija je najvažniji izazov jer ima društvene i ekonomske posljedice, što znači da će utjecati na svakodnevni život građana, posebno u kontekstu poslova.“ Linde je naglasila da tranzicija mora osigurati građanima mjesto na tržištu rada, a odatle pravedna tranzicija mora uzeti u obzir i nove vještine koje je potrebno pružiti kako bi se stvorila nova radna mjesta, obzirom da će mnoga radna mjesta nestati. „Progresivni pokret može biti najvažnija snaga u postizanju pravedne tranzicije, ne treba doživljavati energetsku tranziciju kao neprijatelja“, zaključila je bivša švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde.

Profesorica sa skopskog Univerziteta „Kiril i Metodij“, Hristina Spasevska osvrnula se na socijalno-pravednu tranziciju, definirajući je kao okupljanje svih aktera koji mogu doprinijeti pravednom regionalnom razvoju u industriji, javnoj upravi, vladi, civilnom društvu i drugima koji dijele ovaj cilj. „Svi oni trebaju udružiti snage kako bi radili zajedno i pronašli najbolje načine za svoje regije i zajednice, i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Ovaj model može se koristiti za prelazak sa energije iz fosilnih goriva u obnovljive izvore energije“, istaknula je Spasevska.

Generalni sekretar Gjuknuri naglasio je da se izazovi s kojima se suočava Albanija ne razlikuju od izazova drugih zemalja: „Albanija je ovisila o samo jednom izvoru, hidroenergiji, što predstavlja ranjivost u ovim kriznim vremenima – ta ranjivost naglasila je važnost potrebe za višestrukim izvorima energije. Glavna politika svih zemalja regije i Europe trebala bi biti kombiniranje tih različitih izvora, čime bi postale i konkurentnije na energetskom tržištu.“

Socio-ekološki forum (SEF) u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert, međunarodnog centra Olof Palme i Progress – Instituta za socijalnu demokratiju održava se 22. novembra 2022. u Skoplju.