Glavne poruke sa drugog izdanja Socio-ekološkog foruma Skoplje

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Print

Više od 100 učesnika i preko 40 panelista jučer su u Skoplju bili dijelom drugog izdanja Socio-ekološkog foruma, koji je okupio progresivne lidere, donosioce odluka, predstavnike medija, energetske eksperte, aktiviste, omladinske lidere, i civilni sektor, te visoke dužnosnike iz regiona i Europe. Predstavnici organizatora Fondacije Friedrich Ebert, Međunarodnog centra Olof Palme, te Progresa – Instituta za socijalnu demokraciju, objasnili su da je konferencija nazvana forumom jer sastanci u sklopu iste predstavljaju tržište ideja i inicijativa kako se nositi sa klimatskim promjenama na način koji okuplja i stavlja u središte građane. Pojasnili su da je njihov cilj za treće izdanje Foruma sljedeće godine ujedinjavanje različitih perspektiva iz Europske Unije, zemalja zapadnog Balkana, regiona, nacionalnih lidera, lidera političkih stranaka, lidera zajednica i predstavnika think-tank sektora, te praktično ostvarivanje ideja kako podržavati jedni druge u toku pravedne tranzicije naših društava.

“Socijalno-pravedna transformacija za energetski samoodrživu Europu”, “Demokratija treba demokrate, a energija demokratizaciju”, “Tehnička riješenja koja će omogućiti promjene na lokalnom nivou”, “Žene u energetici”, “Agenti promjene i energetska transformacija predvođena mladima” su bile glavne teme drugog izdanja Foruma. Martin Schulz, Albin Kurti, Dimitar Kovacevski, Ann Linde, Radmila Šekerinska, Hristina Spasovska, Damian Djinkuri, Dragana Rakić, Marko Mihailoski, Jonas Anderson, Rene Schle, Pero Kostadinov, Zoran Paunović, Ksenia Ostrij, Katerina Marku su samo neka od imena koja su doprinijela razmjeni ideja za ostvarivanje održivih riješenja u prevazilaženju socio-ekonomske i energetske krize.

Od brojnih panelista drugog izdanja mogli smo čuti da je u posljednjih deset godina svjetska agenda energetske tranzicije postala još važnija razvojem raznih novih tehnologija za proizvodnju energije i smanjenjem cijena fotovoltaika, iako su negativne posljedice efekta staklenika bile očite prije mnogo godina. Bilo je riječi i o jednom od šest prioriteta Europske komisije – Europskom zelenom planu, s vrlo ozbiljnim energetskim i klimatskim ciljevima za dekarbonizaciju energetskog sistema EU, uz istovremeno povećanje energetske sigurnosti i stabilnosti integriranog energetskog tržišta. Čuli smo I da bi države članice EU-a trebale uspostaviti vlastite 10-godišnje nacionalne energetske i klimatske planove u pet područja: povećanje energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje međupovezanosti i potpora istraživanju i inovacijama. Sve aktivnosti koje će se poduzimati u tih pet područja moraju biti usmjerene na implementaciju novih tehnologija za proizvodnju i skladištenje energije, digitalizaciju svih sektora i obrazovanje. (prof. Hristovska)

Analizirana je i kriza u regiji, pa je naglašeno da su sve zemlje osim Bosne i Hercegovine i Hrvatske ovisne o uvozu električne energije, u rasponu od 17% godišnje do 73% godišnje. Svi oni električnu energiju proizvode iz starih postrojenja, a to su postrojenja na lignit, što znači da se ovdje ne može govoriti o ekologiji i da imaju pristup samo ruskom plinu. I to su svi problemi koje imamo na stolu. S druge strane, električna energija se mora osigurati za funkcioniranje ekonomije, za funkcioniranje građana, po cijeni koju i građani i privreda mogu podnijeti, jer ako imate cijenu koju oni ne mogu podnijeti, neće moći platiti svoje račune. Neplaćeni računi ujedno znače nelikvidnost elektroenergetskog sektora i nedostatak električne energije. Treća stvar u uvjetima krize uvijek je dobro investirati i iskoristiti to kao priliku za transformaciju. To su temelji na kojima se grade politike, rekao bih za sve države u ovoj regiji, a ne samo za jednu državu, Sjevernu Makedoniju. (Kovačevski)

Neki od govornika poslali su i političke poruke: Prošlog tjedna u Beogradu je održana Konferencija o obnovljivim izvorima energije – Kosovo nažalost nije pozvano na ovu konferenciju. Nekoliko sedmica ranije, zamjenik premijera Bislimi bio je pozvan na Beogradsku sigurnosnu konferenciju – ali nažalost morao se vratiti na Kosovo jer mu srbijanske vlasti nisu dopustile ulazak u Beograd. S druge strane, 3. Novembra šest zemalja Zapadnog Balkana potpisalo je tri sporazuma tijekom samita Berlinskog procesa. Možda razumijete zašto sam sumnjičav prema svakoj inicijativi koju ne vodi i koordinira EU. (Kurti)

Raspravljajući o temi pitanja rodne perspektive socijalno pravedne energetske transformacije, glasno je poručeno upravo od eminentnih donositelja odluka: Smatram da je to područje o kojem muškarci i žene trebaju više razgovarati i tražiti ovaj golemi instrument oporavka kako bi bili dostupni zemljama regije. Žene ne mogu lako prevladati izazove nove zelene tranzicije ako i dalje budu zanemarene i preopterećene kućanskim poslovima. Svaka je studija pokazala da zemlje koje imaju više žena uključenih u mirovne operacije prolaze bolje. Što je više žena zastupljeno na visokim razinama izvršne vlasti, to su deklarirani programi promjena bolji i ambiciozniji. Nažalost, čak i na srednjem nivou vidimo vrlo ograničeno sudjelovanje žena. Postoji ogroman jaz i mislim da treba učiniti sve da se taj jaz smanji, jer bez zastupanja ženskih briga i rješavanja ženskog problema, ženski dio društvene tranzicije će biti nevidljiv, izgubljen, a rodni jaz će biti još veći. (Šekerinska)

O socio-ekološkoj transformaciji i političkom ulaganju kako bi se ostvarile dugoročne strategije u kontekstu klimatskih promjena, bivši predsjednik Europskog parlamenta rekao je kako nam je potrebna dugoročna strategija, ali potrebna su nam i kratkoročna rješenja za građane, za naše birače; to su kontradiktorne situacije koje predstavljaju izazov za lijevo orijentirane stranke. Bogati ljudi mogu kupiti sve, mogu kupiti energiju, pa njima nula ili -5 stupnjeva nije problem, imat će grijanje domova. Međutim, obični građani, studenti, umirovljenici s nula prihoda ne mogu grijati svoje domove, doslovno se smrzavaju. Mobilizirati potrebna sredstva, jer ako ne osiguramo te ljude i ne omogućimo im da prebrode te probleme, izgubit ćemo podršku ljudi koji su nam hitno potrebni za strategije. (Schultz)

Od mladih lidera koji su aktivno sudjelovali na ovom drugom Socio-ekološkom forumu čuli smo kako je dobro što su mladi uključeni u sve važne procese, ne samo za sadašnjost, već i za budućnost, jer budućnost je odgovornost nas mladih generacija, koji trebamo stalno podsjećati starije generacije na njihove obveze i odgovornost, imajući u vidu da su oni tu s nama, a teret budućnosti pripada svima nama, tim više što su generacije prije nas sudjelovale u stvaranje ovoga svijeta. Svijet se suočava s jednom od najvećih ekonomskih i političkih kriza od Drugog svjetskog rata. Manifestira se političkom nestabilnošću i neizvjesnošću, ratom u Europi na samo 1000 kilometara odavde, ruskom agresijom na Ukrajinu, a mi kao mladi lideri moramo iskoristiti svaku priliku da ukažemo na loše odluke svjetskih lidera. Procjene svih su da će ova kriza potrajati, to neće biti brzi sprint prema novom ekonomskom rastu, to će biti dugoročni ekonomski maraton prema novom ekonomskom modelu razvoja i blagostanja. (Mihajlovski)

Tri ključne poruke ponuđene na Forumu: Prvo, potreba za društveno-ekološkom transformacijom nije smanjena, ali je njena sigurnosna dimenzija povećala svoju hitnost.

Ova je godina jasno pokazala da je ovisnost o fosilnim izvorima energije ranjivost. Ona društva koja su napredovala više u pogledu obnovljivih izvora energije su otpornija i mogu se pobrinuti za svoje građane. Drugo, trebamo plan kako se u ovom kriznom vremenu nositi s klimatskim promjenama na socijalno pravedan način, ovdje u regiji i svugdje u svijetu. Treće, politički programi su ključni, u ovom stalnom načinu donošenja kratkoročnih odluka da ne izgubimo trag o našim dugoročnim ciljevima. (Schlee)

Raspravljajmo danas o tome kako društvena i ekološka transformacija može poslužiti kao inspiracija za bolje sutra, utemeljeno na potrebama današnjih građana. Sa svojim razmišljanjima, idejama, inicijativama i prijedlozima, vidimo se na trećem Socio-ekološkom forumu, sljedeće godine u Skoplju!